All for Joomla All for Webmasters
  • +387 35 368 411 | +387 35 268 412 ; Adresa: ul. Albina Herljevića br. 1, 75000 Tuzla, BiH
  • dztuzla@gmail.com


CENTAR ZA SOCIJALNI RAD TUZLA +387 35/369-010 | CENTAR ZA MENTALNO ZDRAVLJE DOMA ZDRAVLJA TUZLA +387 35/368-411 lok. 207


Kako smanjiti stres?

stres.jpg

Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna konkurencija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice nerješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.

Ali, šta je u biti, stres?

Stresni događaj, odnosno stresor, definiše se kao događaj koji osoba procjenjuje kao ugrožavajući ili opasan za nešto što je njoj važno, odnosno kao događaj za koji smatra da može izmjeniti tok njenog života. Stresor je, takođe, zahtjev kojem osoba ne može da udovolji.

Stres je unutrašnje, subjektivno, odnosno intrapsihičko stanje koje predstavlja reakciju na stresor, odnosno stresni događaj. Stres se definiše kao stanje mobilisanosti psihofizičkih podsistema organizma.

Dvije kategorije stresa

Za stanje akutnog stresa karakterističan je doživljaj emocionalne patnje. Osoba je svjesna svoje "nervoze", uzenmirenosti, tuge, potištenosti, bijesa prema sebi i drugima, pretjerane upotrebe alkohola, cigareta ili kafe, slabe koncentracije, rastrešenosti, zaboravnosti, "opsjednutosti" istim mislima, te zabrinutosti za svoje psihičko stanje. Sve se to negativno odražava na kvalitet života, odnose sa ljudima i na san, te dovodi do intenziviranja stanja stresa jer - sve su to novi stresori. Ako se osoba na vrijeme ne oslobodi stanja akutnog stresa, onda se ono razvija u stanje hronočnog stresa.

Za razliku od stanja akutnog stresa, za stanje hroničnog stresa karakteristično je odsustvo doživljaja emocionalne patnje, i to je suštinska razlika između stanja akutnog stresa i stanja hroničnog stresa. Ovo stanje nastaje tako što osoba vremenom razvija toleranciju na manifestacije akutnog stresa i navikava se na njih, ignorišući ih ili negirajući. Pošto taj proces odvlači energiju ličnosti, osoba se u sve većoj mjeri emocionalno distancira od drugih ljudi, izbjegava intimne socijalne kontakte i intimne seksualne odnose, te sve teže pronalazi zadovoljstvo u svakodnevnim aktivnostima u sadašnjosti, fokusirajući se na ciljeve u budućnosti. Tipično razmišljanje osobe u stanju hroničnog stresa je: "Dok završim još ovo..."

Osoba u stanju hroničnog stresa prepoznaje se prije svega po tome što kompulzivno radi; kompulzivno znači prisilno: osoba stalno mora biti aktivna, oko nečega zauzeta i ne može se opustiti - eventualno uz upotrebu alkohola, droga, ili samoinicijativno korištenje tableta za smirenje.

Pored kompulzivnog rada, koji je najizraženija i upadljiva manifestacija stanja hroničnog stresa, prisutni su umor, hronični nedostatak vremena, manjak motivacije, cinizam, negativizam, iritabilnost i pretjerana kritičnost prema drugima, impulzivno ponašanje, nesanica, kompulzivno bavljenje problemima sa posla izvan radnog vremena, duži oporavak od bolesti - čak i od bezazlenih kao što je prehlada. Takvo stanje konačno dovodi do fizičkog kolapsa (intenzivan bol, tremor, malaksalost, onesvještavanje, pseudoepileptički napadi).

Cijena neznanja i ignorisanja signala stresa

Iako stanje akutnog stresa predstavlja signal organizma da se “nešto dešava”, a stanje hroničnog stresa da je “opsanost pred vratima”, osoba zbog neznanja i ignorisanja signala stresa nastavlja sa istim obrascima ponašanja i stilom života. Ponekad osobe koje pate od stanja hroničnog stresa dožive nekoliko fizičkih kolapsa (oštećujući određene neurološke funkcije ili organe u tijelu) prije nego što se obrate za stručnu pomoć.

Osoba koja pati od stanja hroničnog stresa u pravilu se prvo obraća za medicinsku pomoć zbog somatskih tegoba (hipertenzija, glavobolje, bolovi i ukočenost u vratu i leđima, napetost u abdominalnom predjelu). Nakon brojnih medicinskih pretraga (CT, EKG, i sl.), različitih dijagnoza i terapija, obično se utvrdi da nema direktnog organskog uzroka fizičkih tegoba, te se osoba na kraju obraća za psihološku pomoć.

Kako eliminisati stres?

Postoji mnogo načina da se opustite i lakše podnesete stres:

Odmarajte se. Ranije odlazite na spavanje. Ništa ne može zamijeniti kvalitetan odmor.

Smijte se! Smijeh je najbolji lijek.

Smanjite na minimum gledanje uznemiravajućeg sadržaja na TV-u i Internetu.

Lagano vježbajte. Hodanje, yoga, tai chi, rastezanje, vježbe disanja povoljno djeluju na rad nadbubrežnih žlijezda. Izbjegavajte iscrpljujuće vježbe.

Pijte dovoljno vode. Zamijenite vodu iz pipe sa filtriranom ili izvorskom vodom.

Pripazite da unosite dovoljno kalija. Kalij je od iznimne važnosti za rad adrenalnih žlijezda. Voće i povrće su dobar izvor kalija. Uključite u svoju dijetu mrkvu, kukuruz, avokado, paradajz, šparoge, špinat, jabuke, marelice, banane, naranče, kruške, jagode i alge.

Vitamin B5 (pantotenska kiselina) je također važan za rad nadbubrežnih žlijezda. Sadrže ga cjelovite žitarice, leća, grah, cvjetača, brokula, paradajz, kikiriki. Ako ne konzumirate redovito ove namirnice, kupite tablete sa kompleksom B vitamina, koje sadrže najmanje 50mg vitamina B5.

Pripazite na unos ostalih vitamina i minerala poput vitamina A, C i E, cinka, kroma, magnezija, mangana, esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina.

Neke biljke (astralgus, ginseng, sladić, rhodiola, boražina i ashwagandha) pomažu radu nadbubrežnih žlijezda i preporučuju se osobama koje su izložene stresu. 

Savjeti za vaše zdravlje

Savjeti za trudnice - prilikom posjete patronažne sestre

Azira Mehanović, patronažna setra Svrha posjeta patronažnih sestara trudnicama je provođenje primarne i sekundarne prevencije a sve u cilju...

Opširnije

Dislalija (poremećaj izgovora)

POLIKLINIKA ZA PATOLOGIJU SLUHA, GLASA i GOVORA
Marina Mastikosa-logoped Dislalija (dyslalia) je poremećaj izgovora i označava nepreci...

Opširnije

Dojenje i njegove prednosti

DISPANZER ZA PREDŠKOLSKU DJECU
doc. dr. sc. med.prim. Mirjana Remetić, specijalista pedijatar
Za dobar start u životu, ne postoji ...

Opširnije

Najčešća oboljenja-školska djeca i omladina - PSIHIČKI POREMEĆAJI

SLUŽBA OPŠTE/PORODIČNE MEDICINE
Dispanzer za školsku djecu i omladinu/Dispanzer za zdravstvenu zaštitu studenata
prim. dr. Nermina...

Opširnije

Mucanje

POLIKLINIKA ZA PATOLOGIJU SLUHA, GLASA i GOVORA
mr. sc. Emina Tucaković Tinjić-logoped Mucanje je u problem u govoru koji je vrlo...

Opširnije

Prevencija kardiovaskularnih bolesti

POLIKLINIKA ZA INTERNE BOLESTI
dr. Adna Mulić, specijalista interne medicine/kardiolog Uglavnom uključuju aktivno djelovanje na faktor...

Opširnije

Kako i na koji način se prilagoditi promjenjljivim vremenskim prilikama

SLUŽBA OPŠTE / PORODIČNE MEDICINE
dr. Sabina Salkić, spec. porodične medicine Nagle promjene vremena, kao što su mijenjanje pritiska, ...

Opširnije

Evropski dani borbe protiv „Melanoma“

POLIKLINIKA ZA KOŽNE BOLESTI
Prim. dr. Meliha Ahmetbašić, spec. dermatovenerolog Poliklinika za kožno-venerične bolesti JZNU Dom zdr...

Opširnije

Stižu alergije

Alergija je pretjerana i  štetna reakcija našeg odbrambenog sistema na često bezazlene tvari iz naše okoline. Tvari koje izazivaju aler...

Opširnije

Kako smanjiti stres?

Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna konkurencija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, k...

Opširnije

Sve što treba znati o alergiji na sunce

Alergija na sunce kod većine osoba se prvi put javi u adolescenciji. Češće pogađa žene nego muškarce i osobe svjetlije puti. Najčešće se jav...

Opširnije

Šta izaziva srčane aritmije?

Način života utječe na povećan rizik od nastanka srčanih oboljenja, pa samim tim i na nastanak aritmija. Tu su pušenje, pretilost, fizička n...

Opširnije

Simptomi dijabetesa?

Od dijabetesa boluje 382 milijuna osoba diljem svijeta. To je hronična bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili...

Opširnije

Prehlada i gripa

Prehlada je infekcija gornjega dišnog sustava, uzrokovana virusima, najčešće blagog toka u trajanju oko 7 dana. Vodeći je razlog posjeta lij...

Opširnije

93

Godine postojanja

 

11

Poliklinika

 

700

Zaposlenika

 

200

Ljekara, specijalista...

 

O Domu zdravlja

logo footer

Uz 700 zaposlenika, 10 poliklinika, preko 200 ljekara specijalista, profesora, docenata, magistara, vrhunski educiranog višeg i srednjeg medicinskog kadra, naše osoblje maksimalno istrajava na plemenitom i humanom poslu, zašto je ustanova dobila veliki broj najviših odlikovanja i priznanja.

Search